Živopisno filmsko platno

Nakon što je 66. izdanje Pulskoga filmskog festivala, i dalje najuglednije domaće filmske manifestacije, otvoreno projekcijom Vrdoljakova ­Generala, do kraja festivala bit će prikazane još svega dvije domaće premijere te pet naslova koji su već odradili svoj život u kinima. Premijerna ostvarenja satirični su triler Dopunska nastava, treći dugometražni film scenarista i redatelja Ivana-Gorana Viteza, te igrano-dokumentarni Dnevnik Diane Budisavljević suscenaristice i redateljice Dane Budisavljević. Nakon izvrsnih kratkometražnih ostvarenja Pomor tuljana i Posljednja pričest te sjajnog dokumentarca Male ruke, kojima se predstavio kao provokativnim sižejima sklon autor jasne vizije koji uglavnom ne pristaje na kompromise, Vitez se satiričnom triler-dramom s elementima horora Šuma summarum te u idejnom i izvedbenom smislu osjetno slabijom satiričnom komedijom Narodni heroj Ljiljan Vidić etablirao kao redatelj koji žanrovske osnove trilera, horora i egzistencijalne drame vješto nadograđuje crnim humorom, groteskom i apsurdom te koji odlično radi s glumcima i ne libi se radikalnih iskoraka u ostvarivanju svojih zamisli. U tom kontekstu Vitez je u Dopunskoj nastavi, realiziranoj u produkciji Interfilma, ostao dosljedan sebi, žanr trilera nadograđujući prepoznatljivim crnohumornim i satiričnim odmakom, ali i socijalnim i političkim opservacijama. Protagonist filma u kojem je važnu sporednu ulogu prvotno zaigrao Ivo Gregurević, a kojeg je nakon smrti zamijenio Zlatko Burić, razvedeni je Vlado Mladinić (Milivoj Beader), ogorčeni otac djevojčice Ide koji jednog dana u njezinu školu stigne s rođendanskom tortom i darom za djevojčicu u jednoj te s puškom u drugoj ruci.

Otvaranje Pulskog filmskog festivala okupilo je brojne ljubitelje filma / Snimio Matija Sculac

Na Dnevniku Diane Budisavljević, igrano-dokumentarnoj adaptaciji istoimenog dnevnika objavljena 2003. u nakladi Hrvatskoga državnog arhiva i Spomen-područja Jasenovac, redateljica koja nije rodbinski povezana s protagonisticom koju tumači Alma Prica radila je punih devet godina. Godine 2010. doznala je za postojanje dnevničkih zapisa u kojima je podrijetlom Austrijanka Diana Budisavljević zapisivala kako je u Zagrebu u vrijeme NDH inicirala akcije spašavanja više od deset tisuća srpske djece. Godinama ´kopajući´ po arhivima, autorica je pregledala mnoštvo materijala i snimila stotine sati razgovora sa stotinjak sugovornika koji su se slabo sjećali žene preminule 1978. Konačni je rezultat film kojim je i producentica (Zemlja znanja, TV-serija Betonski spavači) Dana Budisavljević, afirmirana nagrađivanim dokumentarcima Sve pet i Nije ti život pjesma Havaja, željela ne samo predstaviti vrlo hrabru ženu i samozatajnu humanitarku nego i ponuditi zanimljivu žensku perspektivu tragičnih i traumatičnih događaja iz razdoblja Drugoga svjetskog rata.

Uz preostale naslove iz nacionalne produkcije koji su već prikazivani u kinima, a riječ je o filmovima Sam samcat Bobe Jelčića, Koja je ovo država Vinka Brešana, F20 Arsena Antona Ostojića, Posljednji Srbin u Hrvatskoj Predraga Ličine te Moj dida je pao s Marsa Marine Andree Škop i Dražena Žarkovića, publika u Vespazijanovoj areni, kinu Valli i na ostalim festivalskim lokacijama imat će priliku pogledati i šest hrvatskih manjinskih produkcija. Uz impresivnu Srcem Sarajeva i Zlatnim kolicima na ZFF-u nagrađenu dramu Teret Ognjena Glavonića, film ceste u kojemu je autor u igranoj formi razradio svoj u nekim izvedbenim elementima srodan dokumentarac Dubina dva, intrigantnošću se izdvajaju slovenska drama Izbrisana redatelja Mihe Mazzinija i Dušana Joksimovića, drama Šavovi Miroslava Terzića te žanrovski srodan naslov Bog postoji, njeno ime je Petrunija makedonske redateljice Teone Strugar Mitevske. U Izbrisanoj Judita Franković tumači mladu majku koja se početkom 90-ih godina, nedugo nakon poroda, suočava sa spoznajom da, iako je u Sloveniji provela čitav život, u sustavu zapravo ne postoji, jer nema ni prijavu stalne adrese ni socijalno osiguranje. Šavovi su storija o majci koja i osamnaest godina nakon smrti netom rođena sina vjeruje kako je on zapravo otet i dan na posvajanje, a otkriće novog traga motivirat će je na intenzivnu potragu. Dvjema nagradama na ovogodišnjem Berlinalu ovjenčan Bog postoji, njeno ime je Petrunija djelo je feminističkog predznaka, priča o neuglednoj djevojci iz naslova koja, u rodnom Štipu sudjelujući u redovitom siječanjskom vjerskom obredu tijekom kojeg svećenik u rijeku baca drveni križ za kojim skakati mogu samo muškarci, neočekivano skoči te kao prva žena izroni križ, čime poremeti tvrdo ukorijenjenu tradiciju i izazove sukobe u zajednici.